Prapovijest i rimsko doba

Kultura stara preko pet tisućljeća

Lasinjska kultura je među najvažnijim prapovijesnim kulturama u Hrvatskoj iako kultura bakrenog doba (eneolitik, 3700. - 3200. godine pr. Kr.) u sjevernoj Hrvatskoj koristi samo kamen, a prevladava poljodjelstvo. Nazvana je po nalazištu kod Lasinje. Neki od arheoloških nalaza mogu se razgledati u Gradskome muzeju Karlovac.


Kultna bočica iz Vrlovke

U Gradskome muzeju Karlovac nalazi se potpuno sačuvana bočica iz mlađega kamenog doba (neolit), stara oko 3500 godina, pronađena u spilji Vrlovki kod Kamanja. Bočica je jedan od najvažnijih keramičkih nalaza lasinjske kulture. Kultna zvečka, u obliku bikonične bočice, visoka je 9 centimetara. Oker-sivkasta površina bogato je urešena ukrasima bijele boje. 

 

Veličanstvene prapovijesne "piramide"

Humak je naziv u karlovačkom kraju za brežuljak (tumul) od nasipane zemlje i(li) kamenja, građen za potrebe sahrane, obreda ili obranu. Najstariji humci, sudeći po arheološkim nalazima, potječu iz srednjeg brončanog doba od prije 4000 godina. Neke, poput humki u Hrsini i Točku Veljunskom, više su od jednokatne kuće i duge kao pola nogometnog igrališta. 


Bronca iz neosvojive pećine!

Gajina pećina u sutjesci Korane blizu Drežničkog Selišta značajna je po prapovijesnoj ostavi pronađenoj u njoj. U blizini su otkriveni predmeti, od nakita do alata, koji potječu iz kasnog brončanog doba. Nalazi se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Gajina pećina, iako duga svega 65 metara, osobita je zbog dva otvora u okomitoj klisuri iznad rijeke. Niži i veći ulaz nekoć je bio zazidan s dva zida, a do gornjeg se moglo uspeti jedino ljestvama te je pećina služila (posebice tijekom osvajanja Turaka) kao skrovište i "obrambena kula". Danas okolna stijena služi kao vježbalište alpinista.


Najbogatija zbirka idola u Hrvatskoj

Gradski muzej Karlovac posjeduje najbogatiju zbirku prapovijesne figurativne umjetnosti u Hrvatskoj. Zbirka od oko 500 glinenih idola iz starijeg željeznog doba (od 9. do 4. stoljeća pr. Kr.) potječe s arheološkog nalazišta Turska kosa kraj Topuskog, koje se istražuje od 1980-ih godina. Tamošnji idoli su inventar svetišta plemena Kolapijani.


Viničica - hrvatska Masada

Ponajveći predrimski grad na području Hrvatske, japodsku prijestolnicu Metulum (na brdu Viničica kod Josipdola) osvojili su Rimljani vođeni Oktavijanom (kasnije prvi rimski car August) 35. godine prije Krista. Prema izvještaju rimskog povjesničara Apijana, Japodi su izvršili masovno samoubojstvo da bi izbjegli ropstvo, baš kao što su to 73. godine učinili židovski branitelji Masade, tvrđave nadomak Mrtvog mora.


Kapela građena od sarkofaga 

Crkvica sveti Juraj u Mateškom Selu jedina je srednjovjekovna crkva u okolici Karlovca koja je ostala najočuvanija na graničnom području s Turskim Carstvom. Kao što su pokazala istraživanja 1999. godine, za njezinu građu korišteni su prisvojeni rimski sarkofazi. Između Kupe i Korane u rimsko doba (3. stoljeće) radilo je 40-ak kamenoloma u kojima su izrađivani sarkofazi. Sanduk i poklopac sarkofaga zajedno su mogli težiti i do 5, 6 tona. Na mjestima izrade vide se oštećeni ili nedovršeni primjerci.


Rimska naseobina na Mrežnici

U Svetom Petru na Mrežnici blizu Duge Rese bila je važna starorimska naseobina, prema mišljenju povjesničara Quadrata iz 3. i 4. stoljeća. U mjesnoj crkvi svetog Petra i oko nje mogu se vidjeti dokazi: natpisi i reljefi u kamenju, ulomci kipova, keramike i novac. U Mrežnici su uočljivi tragovi pravilnih zidova, dijelom skrivenih pod riječnim naplavinama. 


Antika iz riječnog mulja

Da su i riječna korita arheološka nalazišta, svjedoče ulomci uvezenih brončanih rimskih skulptura iz 1. stoljeća pronađeni u Kupi nedaleko Kamenskog. U jednom od ulomaka razabire se onovremeni uobičajeni prikaz boga Apolona. Iz Korane kod Gornjeg Šćulca je pak 1997. godine izvađen tri tone težak poklopac sarkofaga, kojeg se sada pola nalazi u dvorištu staroga grada Barilovića, a druga polovica ispred crkve svetog Petra u Svetom Petru Mrežničkom. Oba su se nalaza u rijekama vjerojatno našla nakon brodoloma.


Tajna izobličene lubanje

Jedan od zagonetnih arheoloških nalaza u Hrvatskoj svakako je izobličena lubanja pronađena u Jopića pećini na Kordunu. Riječ je o lubanji nasilno ubijene žene iz 3. stoljeća. Lubanja je namjerno izdužena tijekom prvih godina njezinog života. Lubanja se čuva u Zavodu za paleontologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.


Oživjela keramika drevnih Japoda

Janja Gora nedaleko Plaškog ljeti je, počevši od 2006. godine, središte međunarodne kolonije keramičara posvećene oživljavanju umjetničkog blaga drevnih Japoda, koji su do rimskog doba obitavali u krajevima današnje Like, Korduna i zapadne Bosne. Domaćin kolonije je "Atelje keramike" Janja Gora, mjesto ručne tradicionalne izrade umjetničke keramike i upotrebnih predmeta od gline. Tu se iznova otkrivaju zaboravljena i preispituju nova keramičarska dostignuća: obavljaju se paljenja drvetom i plinom, glaziranja pepelom i raznim drugim prirodnim tvarima, grade i koriste peći od zemlje, papira...